Kalemljenje-cijepljenje voćaka

MGrubi napisao: hm, dida bi zarezao mladu granu, omotao sa zemljom u vrečici i sljedeću godinu odvojio od stabla

Dida je razmnožio limune margotiranjem.To ti je vegetativno razmnožavanje i dobije se nova biljka ista kao matično stablo.
Zašto ne, i to je način razmnožavanja. Možda mu se ne dogodi da oboli ili promrzne. Na kraju, dok traje, traje.

Bogme MGrubi dao si mi misliti.
Predpostavljam da te muči činjenica da li se cijepljenjem mjenjaju genetske osobine plemke. Dugo se mislilo da se ne mjenjaju. Ruski botaničar Lisenko je prije 50 god. tvrdio da se mjenjaju a to su potvrdili nedavno i neki japanski istraživači.
Da sve prepustimo prirodi koja je i divna i okrutna, ne bismo dobro prošli.
Čovjek je morao intervenirati da bi spasio vinograde od filoksere i vinovu lozu cijepiti.
Što se tiče agruma, cijepljeno stablo prorodi već treću god. a sjemenjek nakon 7 ili 8 god. U našoj zemlji moramo cijepiti na Poncirus t. jer povećava otpornost na zimu te daje veće prinose.
Da bi cijepljenje uspjelo uvjet je da su plemka i podloga fiziološki srodne odnosno kompatibilne.
Na kraju, sve bolesti koje nas pogode su prirodne. Ipak, trčimo liječniku.
Zašto bismo riskirali da naš agrum ugine od fitoftore kad ga cijepljenjem na Poncirus ili Gorku naranču možemo spasiti.
Odakle 1 nakalemljena grančica, ja ne znam. Možda zna netko drugi.

ja ne trčim svaki put lječniku, zadnji put sam bila prije 4 godine
mi imamo imunološki sustav, a i imaju ga i sve biljke
npr. prskanje sa juhom od poljske preslice (ljekovita i za ljude) štiti biljku tako da joj podiže imunitet
znači, ne ubija viruse i bakterije, nego jača obrambene snage biljke
bolest napada slabe

zar nije čudno da nakalemljene voćke moramo orezivati, inače će se ugušiti vlastitim granama?
to je nelogično
nitko hraste ne orezuje, a može rasti stoljećima...

e pa to hoću i reči
prema knjizi o uzgoju voćaka, treba se pronaći voćka kojoj moje podneblje odgovara, ali sa jakim imuno sustavom
to će smanjiti mogućnost bolesti na najmanji %

samo pokušavam naći ne-cijepljeni orginal, jer ako je biljka u orginalu visoka 8m, a podloga je sputava na visinu od 4m, ta bilja postaje bolježljiva , jer nema svoje "noge"
...

btw. cijepljenje djeteta je kontrolirana zaraza djeteta sa bolesti tj. sa mini dozom, dovoljno velikom da imusustav reagira a opet dovoljno malom da se bolest ne razvije u punoj snazi

ne razumiješ me
ja govorim o funkcionirajnu i važnosti imunološkog sustava kako kod ljudi tako i kod biljaka

a imunološki sustav voćke je jako bitan kod ekološkog uzgoja
kako znati koja podloga će dati otporniju biljku? voćku sa jačim imunosustavom
orginal bi bio najbolji
korjen hrasta zna anjbolje šta hrastu treba iz zemlje
kako će korjen raštike (divlja podloga za trešnju) znati šta treba trešnji?

im ali kakva knjiga di bih mogla pronaći odgovor?

razmišljala sam o tome

ne drži vodu,
ja mislim da je cjepljenje nastalo onako uz put, nije bilo skroz planski, a onda su skužili da su sjemenke cjepljenih voćaka skoro neplodne
gledajući sa te strane: napravili su glupost
i sad sve ovisi o cjepljenju, drukčije ne možeš dobiti određenu vrstu
jer DNK-a podloge se mješa sa cjepom i pojavljuje se u DNK sjemena (koštice i sl.)

cjepljenje je neprirodno, to se bez ljudske ruke ne može desiti

do ovog zaključka sam došla slučajno, zapelo mi je za uho nešto što mi je djed rekao: trešnje cjepiš na rašeljku, pitomu lozu na divlju...

možda su jednostavno cjepljenjem skraćivali sebi posao? čemu se zezati sa kopanjem dubokih jama, zaljevanjem, kad će se primiti cjep na divlju biljku već izraslu?
ako uspije , uspije, ako ne : nema štete

cjepljenjem se ne dobijaju nove vrste, nego se klonira orginalno stablo
za dobivanje novih vrsta trebaš koristiti genetsko križanje

odlučila sam napraviti pokus, doživotni pokus: pokušati 'očistiti' DNK-a omiljene trešnje
poanta je u generacijama, zao će i trajati toliko dugo
prva generacija je čisto cjepljenje, ali na podlogu od sjemenjaka moje trešnje, na koju ću nacjepiti grančicu sa moje trešnje
to isto ću ponoviti u sljedećoj generaciji prvog mladog stabla ... i tako do penzije i dalje

M. Fukuoka prakticira poljodjelstvo na principu da poilazi prirodnom karakteru biljaka, uništio je voćnjak svog starog, da bi shvatio kako cjepljene voćke moraju biti orezivane, inače same sebe 'uguše'
a to znači da je negdje genetska greška koja ih tjera da se unište

zašto nitko ne orezuje divlje vrste? jer im je genetika na mjestu

e da: ekološko voćarstvo se bazira na korištenju prirodnih sredstava za zaštitu (dobri kukci, kopriva, preslica, češnjak...) i prirodnih gnjojiva
i ja ga u potpunosti podržavam, to ću prakticirati , kao i u svom vrtu

Pozdrav, Mirso, i dobro došao!

Samo bih pitala ako netko ima cijepljeni limun ili naranču, trebala bih samo grančice da cijepim svoje ljepotice 

Na plemki je dovoljno ostaviti 2 pupa, a visina podloge ovisi o tome koliki želiš da je utjecaj podloge na tu biljku. Obično se cijepi na 15-ak cm od zemlje. Nadam se da odgovor ne stiže prekasno

cijepio sam na 2 grane već ali bez voćarskog voska htio bi na 1 trešnji jednu ranu granu i jednu kasnu jer mi je okućnica mala pa nestane puno voćaka ipak hvala stavio sam 3 pupa