Kada i kako sijati?

Violica vjeruj mi mislim da ih više neću sijati. Predug proces presitno iiii nemogu ja to .Bacam se samo na suncokret.

Pomoć molim ostići ljubljeni su u pitanju . Ima li itko iskustva sa sijanjem ostića . Danas mi je stiglo sjeme raznobojnih i ja ih posijala i eto ih u boravku u space bagu u inkubatoru . Predpostavljam da je kasno al sjeme je prilično veliko recimo duplo manje od sjemena jabuke pa se nadam brzom nicanju. BTW nisam primjetila da mi vermaculit nešto pomaže a košta ko svijetogpetrakajgana

Hahah Violica prvo sam pokušala čačkalicama :D al nije išlo a onda sam prstima hvatala male žbiniće veličine kovanice 1kn i posadila ih tamo gdje mislim da će ostati dio, jedan u čašice zasebno , jedan pod noge clemantisu . E sad nakon otprilike dva jedna te hrpice sam nožićem odvajala na dva između stavljala zemlju. Mislim da ih više neću sijat never, never , never al sad moram , moram , moram uzgojii ove čisto iz inata

Nemam znanje al imam ljubavi i za sada slijedim instinkt .Promatram svoje biljčice i reagiram kad primjetim /osjetim da im nešto ne paše mjenjam . Napominjem u vrtlarstvu sam stvarno početnik izuzev balkonskog bilja do ove godine nisam imala vrt.

Cijenim vaše znanje i iskustvo no međutim za nas amatere početnike svaka uspješno uzgojena biljčica je uspjeh. Meni nije bitno da uzgojim tisuće sadnica već sa 10 sam zadovoljna. Čitajući sve ovo pitam se kako su naše mame i bake imale vrtove bez sve te kemije , supstrata, treseta , vermaculita ? Kažem meni je vrtlarenje hobi rado čitam i učim novo al razmjeri o kojima vas dvojca pričate nadilaze hobi i za mene su too much. No svaki savijet zlata vrijedi.

Evo odgovor sa malo stručnom terminologjom, nečemo pretjerati ali ako nešto nije jasno odgovaram na pitanja,,
Uglavnom rijeć je o dva gljivična oboljenja Pytium debarianum i Rhizoctonia solani,, e sada će te se uglavnom prepoznati svi koji imate problema sa ove dvije bolesti koje imaju indentičan krajnji rezultat - uginule biljke ,,
Razvoj bolesti  kod Rhizoctonie uzrokuju - zaražen supstrat,,nagle promjene dnevnih temperatura /jutarnja ispod 13C , dnevna preko 20C/, dugoročno niske temperature ispod 13C, vlaga tla preko 75% , visoka vlažnost zraka -preko 85% , Ph tla 5-7,5 i nedostatak svjetla ,, To su glavni čimbenici ovog oboljenja ,, kod Pytiuma je nešto drugačije ali više izraženo,, oboljenja nastaju na temperaturama 16-19 C , Ph tla 4-7,3 i vlagom preko 60% /moraju biti svi uvjeti zadovoljeni/
Kada biljkama damo "idealne" uvjete , dakle bez utjecaja ovih loših čimbenika nema potrebe za zaštitom , no kada im nemožemo ostvariti povoljne uvjete moramo pribjeći zaštiti,,
 Sad smo došli do tvoje uspješne sjetve ,, sijala si prije kratkog vremena tj početak travnja ,, sjeme je bilo izlošeno umjereno-visokoj  temperaturi sa dosta svjetla , prekrila si površinu vermikulitom tako da si sa njim zadržala površinsku vlagu te smanjila potrebu za orošavanjem ili zaljevanjem pa iz tih razloga je rezultat uspješan

Nadovezao bi sa na par postova iznesenih ovdje,, Travi, mom najdražem prijatelju ,potpisujem 80% iznesenog. ostatak će biti nadopunjen,,
treset kao navedeni medij veoma je dobar za klijanj ,, morao bi upoznati dadu 84 da pored kiselog postoje i neutralni treseti također litvanskog porijekla .. litva je ujedno najveći izvoznik treseta na svijetu ,, nije patvorina već original iskop,, korištenje raznih supstrata u proizvodnji različitih presadnica danas je dostigla vrhunac,, mješavine koje se danas rade prilagođene su maltene za svaku biljku zasebno,,
prilikom sjetve petunie , begonie, impantiensa nužno je osigurati ocjediti supstrat koji vrlo lako prima vodu , sporo se isušuje ali istovremeno dugo ostaje vlažan ,, razlog je što se sjeme ne pokriva supstratom , a površina uvjek mora ostati vlažna /nikad mokra/,, za takvu sjetvu koristim neutralni treset te se redovno orošava /nikad se ne zaljeva/,, što se tiće sjetve dalije , tagetesa , gazanija , dakle biljaka koje su manje zahtjevne i brzo i lako niću medij sam po sebi nije toliko bitan .. dovoljno je da formiraju par pravih listića te se može pikirati u adekvatan supstrat u lončiću..
Kalcijem se ne može neutralizirati kiseli treset ,, neutralizacija treseta se može izvršiti aktivnim vapnom ali vrlo teško se može odrediti količina koja će dovesti do neutralizacije ,,
što se tiće cijene zaštitnih sredstava za tretiranje posijanog cvijeća ili povrća istina je da je skupo ,, ali ima rješenje ,, kilogram Dithane M45 je oko 80-ak kuna ,, skupi se ekipa desetak ljubitelja sijanja podijeli kilogram  i svako ima priliku zaštititi svoje buduće ljubimce ,, Dithane M45 jako je dobar prilikom izrade reznica surfinia , fuksia , gazania , hortenzia , dianthusa itd... dakle uloženo kudikamo bude ispod onoga što dobijamo ,, sa 10 dkg možemo zaštitti veliki br. biljaka ,, to je isplativa investicija,,

trava napisao: Da iznesem i ja neka svoja iskustva,nadovezao bih se na ono što je Jelsa rekao.I ja za sijanje koristim ugavnom čisti treset ili perlit,odnosno ponekad kombinacije ta dva supstrata.Treset je dobar i iz razloga što je kisel,a ta kiselost ne dozvoljava razvijanje raznih plijesni....

tocno no

trava napisao: Treset ,onaj litvanski,možete naći po poljoprivrednim apotekama.

cisti lituanski treset sa pH od 3-4 nije pogadan za 90% biljaka koje se uzgajaju u horticukturi a pogotovo ne za trajnice i za njihovo sjeme buduci da u vecini slucajeva zahtjevaju pH od 5 do 6 za normalan razvoj (osim biljaka koje prirodno rastu na tresetistima - a tih je malo u opticaju) - dakle jako velika razlika u pH-u!!. Takvom supstratu ili treba dodati calcija da se smanji ph ili ga treba pomjesati sa obicnom vrtnom zemljom i potom sterilizirati (ako se koristi dubinska zemlja to se moze preskociti  jer u njoj ima zanemarivih kolicina sjemena korova).

Ja sam jučer sve svoje " čašice" sa posađenim sjemenjem bacila, jer zaista nema smisla čekaati i gledati kako jedna za drugom propadaju.

ivna napisao: Dado, za sijanje kupila kao specijalnu zemlju za sijanje(tako mi je bar rečeno u poljoapoteci a bogme tako i piše na dekleraciji ), platila ohoho spram ove "obične" sa stavom kao ono neću sad škrtariti kad se već "zezam"  s tim...međutim ovo gore što sam pisala nastalo je kao rezultat sijanja u takvoj zemlji...znači ovaj faktor bi (vjerovatno) trebalo isključiti...

to sto si kupila specijalnu zemlju za sijanje ne znaci da je i ona bila kvalitetna a tko zna koliko su je u poljoapoteci drzali u neadekvatnim uvjetima i da li je uopce u pocetku taj supstrat bio sterilan (sto naravno nemoze ostati zauvjek iako je zapakiran). A isprobao sam toliko kupovnih supstrata da sam na kraju odustao o njih pa sad koristim iskljucivo moje mjesavine zemlje. A da ne spominjem da su neki toliko losi da su cak toksicni za biljke.

Litra previcura je prosle godine stajala oko 500 kn.

Loš supstrat je samo jedan od čimbenika polijeganja rasada,, smatram da je jedan od važnih loših učinaka neadekvatno osvjetljenje,, uglavnom se sije u zatvorenim prostorijama sa malo sunčave svjetlosti ili bez nje što je vrlo loš odabir.U takvim uvjetima mladi sijanci se produžuju, takozvani korjenov vrat /dio biljke od razine zemlje do kotiledona/ je preizdužen i vrlo tanak i kao takav je daleko neotporniji prema oboljenima. Drugi loš čimbenik je prevelika vlaga koja u kompoziciji sa lošim supstratom čini muljavi medij koji na kraju bude prekriven sa zelenom mahovinom , savjet je upotrijebiti "gladne" supstrate /bez hranjiva/koji su ocjediti ili koristiti fini neutralni treset ,, savjet onima koji žele proizvesti svoje presadnice da ne počinju sa sjetvom rano već da pričekaju toplija vremena sa više sunčanih sati ,, sijani materijal da uvjek bude izložen suncu te da se regulira vlaga ,, medij u kojem su sijene biljćice treba samo jednom zaliti te se naknadno orošavaju tj, rijeć je o održavanju vlage na površini,,
Važno je napomenuti da neke biljčice se nesmiju zatrpavati slojem zemlje već sjemenke moraju biti izložene suncu da bi se potaklo klijanje....
u koliko niste u mogučnosti stvoriti valjane uvjete za klijanje biljaka bolje je pokušati nabaviti polugotove presadnice koje je potrebno samo presaditi u lončić